methotrexate 2.5


methotrexate prices


methotrexate by injection


order methotrexate online


methotrexate 25 mg


methotrexate and cancer


methotrexate 2.5 mg


methotrexate injection


methotrexate price


methotrexate rxlist


methotrexate usp


methotrexate buy


methotrexate ra


fda methotrexate


methotrexate 20 mg


methotrexate 50 mg


methotrexate calculator


methotrexate cream


methotrexate costs


methotrexate interaction


methotrexate mg


6 mp methotrexate


pharmacology of methotrexate


topical methotrexate


methotrexate generic name


methotrexate 15 mg


methotrexate intrathecal


methotrexate methotrexate


arthritis and methotrexate


methotrexate online


dose of methotrexate


methotrexate 2.5 mg tablet


methotrexate dose


methotrexate injections


cheap methotrexate


methotrexate in ra


buy cheap methotrexate


methotrexate and


methotrexate 15mg


order methotrexate


methotrexate 10 mg


methotrexate for ms


arthritis methotrexate


methotrexate in arthritis


methotrexate canada


methotrexate 7.5 mg


methotrexate b12


methotrexate tablets


cost of methotrexate


methotrexate sodium


methotrexate infection


methotrexate sodium 2.5 mg


methotrexate oral


methotrexate 50mg


methotrexate tablets 2.5mg


methotrexate cancer


buy methotrexate online


purchase methotrexate online


methotrexate interactions


methotrexate mtx


methotrexate cost


methotrexate for arthritis


dosage methotrexate


methotrexate and ra


methotrexate alternatives


methotrexate india


methotrexate tablet


methotrexate and ms


what is methotrexate


methotrexate 10mg


methotrexate pharmacology


methotrexate for ra


methotrexate 12.5 mg


methotrexate injection cost


purchase methotrexate


methotrexate generic


methotrexate brand


methotrexate 5mg


alternatives to methotrexate


it methotrexate


dosage of methotrexate


methotrexate 17.5 mg


methotrexate for cancer


price of methotrexate

Milutin Milanković

Milanković je uzorao nebesku brazdu pri kraju drugog, a rezultate tog rada požnjećemo u trećem milenijumu.

MILUTUN MILANKOVIĆ (1879 – 1958.)
(kratka biografija)

Milutin Milanković, astronom, geofizičar, klimatolog, matematičar, inženjer pronalazač, doktor tehnike, univerzitetski profesor, književnik, rođen je u Dalju 28. maja 1879. u uglednoj porodici. O svojim precima, u rodoslovu koji je sastavio za period od 1690. do 1940. godine, Milanković kaže:
«Milankovi potomci, koji se po njemu nazvaše Milankovićima, živeli su u Dalju dva i po veka. Svojim sposobnostima i težnjom ka višem popeše se u rang intelektualaca i fakultetlija već svojim trećim kolenom, mojim pradedom Todorom, koji je svršio pravne nauke, a školovao i svoje sinove». (Uspomene, doživljaji i saznanja, 1879 – 1909., Detinjstvo i mladost, str. 10.)
Milutinov otac Milan i majka Jelisaveta, iz ugledne osječke porodice Muačević, izrodili su šestoro djece, od kojih je troje umrlo u djetinjstvu i ranoj mladosti, a dugovjeki su bili samo Milutin, njegova sestra bliznakinja Milena i mlađi brat Bogdan, poznati romanista i muzikolog. Milan Milanković držao je radnju s kolonijalnom robom koja je dunavskim lađama pristizala iz Beča, Požuna i Pešte. Milutinov otac umro je vrlo mlad, kada je Milutinu bilo samo šest godina, tako da je brigu o djeci i imanju od preko pedeset hektara oranica i vinograda, pored majke, preuzeo njihov ujak Vasa Muačević, koji će voditi brigu o Milutinu sve dok ovaj ne počne samostalno da privređuje kroz inženjersku praksu.
Milutin nije redovno pohađao osnovnu školu, nego je imao privatne učitelje i sva četiri razreda osnovne škole položio je odjednom1889. godine. Veliki uticaj na formiranje Milankovićeve ličnosti imala je rodna kuća i njezino okruženje, posebno veličanstveni Dunav koji je proticao pored njihove bašte.
«Kada je pala noć, a na nebu se pojavile zvezde u onom bezbroju koji se viđa samo u slobodnoj prirodi, Dunav je izgledao lepši, tajanstveniji i veličanstveniji no preko dana. A kada ga obli mesečina, bio je čaroban. Bilo je uživanje sedeti u našoj bašti, posmatrati njegove srebrne talaščiće i slušati njihov šum. S one strane njegove mešala se sa tim šumom pesma hora bezbrojnih pevača. To su bile žabe… Rado smo slušali tu muziku. Ona je bila himna životu, prirodi i večnom zvezdanom nebu nad našim glavama.» (Nav. djelo, str.78.)

Godine 1889. Milutin se upisuje u realnu gimnaziju u Osijeku. Ovdje će presudnu ulogu u njegovom životnom opredjeljenju imati profesor matematike Vladimir Varićak, docniji poznati matematičar, član JAZU i SANU.
«Već mi je Varićak govorio da u carstvu nauka ima negde nenaseljenih i neobrađenih krajeva izvan ili između gustih naučničkih naselja. Stadoh da razmišljam gde se nalaze ti sasvim ili nedovoljno obrađeni krajevi da bih onde mogao steći svoj skromni naučnički posed, a možda i celo vlastelinstvo.»

Godine 1896. upisuje se Milanković na studije građevinske tehnike, gdje za 6 godina stiče zvanje diplomiranog inženjera, a 1904. godine postaje doktor tehničkih nauka. Od 1905. do 1909. radi kao građevinski inženjer u nekoliko bečkih firmi, a afirmaciju stiče kao projektant armirano – betonskih građevina. Prijavljuje šest patenata čijom primjenom će biti izgrađeni brojni objekti na području tadašnje Austro-ugarske monarhije.

Na poziv poznatih naučnika Jovana Cvijića, Mihaila Petrovića i Bogdana Gavrilovića, Milanković napušta unosni posao i prihvata mjesto vanrednog profesora primjenjene matematike na tek osnovanom Univerzitetu u Beogradu. Na ovoj dužnosti ostaće sve do penzionisanja 1955. godine.

U međuvremenu izabran je za redovnog člana SANU i dopisnog člana JAZU, proveo je prvi svjetski rat u internaciji u Budimpešti, objavio svoja najznačajnija djela, učestvovao na međunarodnim naučnim skupovima.

Umro je u Beogradu 12. decembra 1958. godine, a po vlastitoj želji, njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Dalj, 1966. godine, gdje počiva u svojoj porodičnoj grobnici s roditeljima, sestrom, braćom i brojnim precima među kojima je bilo i seljaka i ratnika, oficira i generala, dvorskih savjetnika i narodnih tribuna, pronalazača i filozofa.
Povjerio je svojim mještanima, Daljcima, da vode brigu o njegovim zemnim ostacima, a njegov duh i djelo odavno su dio svjetske baštine.

Milanković se bavio krucijalnim kosmičkim i ljudskim pitanjima, suncem i ledom, od čijeg međusobnog odnosa zavisi pojava i opstanak života u svemiru. U skromnim uslovima, uz pomoć papira i olovke, matematički je objasnio uzroke, nastanak i trajanje ledenih doba na Zemlji, dokazao vezu između nebeske mehanike i klime na Zemlji, postavio teoriju pomjeranja sjevernog Zemljinog pola.

Najznačajnija Milankovićeva djela su O primeni matematičke teorije sprovođenja toplote na probleme kosmičke fizike i Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba.
Pored toga, Milanković je značajan i kao književnik. Njegova knjiga popularne nauke Kroz vasionu i vekove jedna je od najboljih u svom žanru, kao i trotomni memoari Uspomene, doživljaji i saznanja, gdje su sjećanja na rodnu kuću, Dalj i njegovu okolinu ispisani izuzetnim lirskim tonovima.

Milanković je tvorac dosad najpreciznijeg kalendara, u kojem je kalendarska godina svega 2 sekunde duža od sadašnje tropske godine. Milankovićev kalendar zahtijevao bi korekciju tek za 28.000 godina. Ovaj kalendar zvanično je prihvaćen na Vaseljenskom saboru u Carigradu 1923. godine, ali nikada nije primijenjen u praksi.

Kao i svi vizionari, Milanković nije doživio da njegove teorije steknu punu afirmaciju. Tek od 1976. godine kada su emprijska istraživanja dokazala preciznost Milankovićevih teorija, njegov ugled u svjetskoj nauci vrtoglavo raste.

Njegovo kapitalno djelo Kanon osunčavanja i njegova primena na problem ledenih doba svrstano je u najznačajnija naučna djela 20. vijeka. Milutina Milankovića svjetska nauka uvrstila je među 5 najvećih naučnika 20. stoljeća, a NASA, agencija za svemirska istraživanja, među 15 najvećih naučnika svih vremena koji su se bavili planetom Zemljom.
U Milankovićevu čast jedan krater na Mjesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nazvani su njegovim imenom. Jedna od budućih ekspedicija na Mars nosiće Milankovićevo ime. UNESCO je 2009. godinu, povodom 130. godišnjice naučnikovog rođenja, proglasio Milankovićevom godinom. U svijetu se održavaju međunarodni naučni simpozijumi posvećeni Milankoviću, a globalna promjena klime na Zemlji čini njegovo djelo trajno aktuelnim.