1889 – 1896. poha?a sedmorazrednu realku u Osijeku
1896 . upisuje studij gra?evinske tehnike na Visokoj tehni?koj školi u Be?u
1902. položio diplomski ispit
1904. obranio doktorsku dizertaciju Prilog teoriji krivih pritiska
1905 -1909. radi kao gra?evinski inženjer u Be?u
1909. odlazi u Beograd gdje je izabran za izvanrednog profesora primijenjene matematike na Beogr?dskom univerzitetu
1912. sudjeluje u balkanskom ratu
1914 – 1918. uhi?en na svadbenom putovanju u Dalju, konfiniran u logor u Nežideru, a potom interniran u Budimpeštu
1919. postavljen za redovnog profesora primijenjene matematike Filozofskog fakulteta u Beogradu
1920. izabran za dopisnog ?lana Srpske Kraljevske akademije i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
1941 – 1944. živi povu?eno, piše memoare i djela iz povijesti znanosti i tehnike
1948. izabran za potpredsjednika SANU
1951. postavljen za direktora Astronomske opservatorije
1955. umirovljen
1958. preminuo 12. prosinca. Godine 1966. posmrtni ostaci prenešeni u obiteljsku grobnicu u Dalj
DJELO
1904. objavljuje prve znanstvene radove iz matematike i nebeske mehanike
1912. objavljuje prvo djelo iz oblasti matemati?ke teorije klime – „ Prilog teoriji Matematske teorije klime“
1920. u Parizu objavljena Milankovi?eva knjiga „Théorie mathématique des phénom?nes thermiques produits par la radiation solaire“
1921. zapo?inje suradnju s Köppenom
1923. u Carigradu iznosi prijedlog reforme julijanskog kalenadara
1924. u djelu Köppena i Wegenera „Die Klimate der Geologischen Vorzeit“ prvi put tiskana Milankovi?eva krivulja osun?avanja
1925. zapo?inje pisanje svog najpopularnijeg djela „Kroz vasionu i vekove“
1933. objavljuje „Numeri?ka izra?unavanja sekularne putanje Zemljinih polova rotacije“ i radi na prilozima za Gutenbergov „Priru?nik za geofiziku“
1941. završio svoje kapitalno djelo „Kanon osun?avanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“
1950. završio prvi dio knjige „Uspomene, doživljaji i saznanja“
1956. završio drugu i tre?u knjigu „Uspomena, doživljaja i saznanja“
1969. „Kanon osun?avanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ preveden na engleski jezik
1970. na 14. Kongresu Me?unarodne astronomske unije u Brightonu jedan krater na Mjesecu dobija Milankovi?evo ime
1973. na 15. Kongresu Me?unarodne astronomske unije u Sidneyu jedan krater na Marsu dobija Milankovi?evo ime
1976. ameri?ki ?asopis Science (br. 194) donosi dokaze o to?nosti Milankvi?eve teorije koje, nakon višegodišnjih istraživanja u projektu CLIMAP, iznose Hays, Imbrie i Shackleton u tekstu „Varijacije Zemljine orbite – pacemakeri ledenih doba“
1979. povodom stote obljetnice ro?enja u Beogradu je održan znanstveni skup „Život i djelo Milutina Milankovi?a“
1982. održan me?unarodni simpozij „Milankovich and Climate“ na Columbia university u New Yorku na kojem su Milankovi?evi klimatski ciklusi potvr?eni kao jedno od najve?ih znanstvenih dostignu?a 20. stolje?a
1982. planetoid 1605 (s oznakom 1936GA) nazvan imenom Milutina Milankovi?a
1992. u San Francisku održan me?unarodni simpozij posve?en Milankovi?u „Deset godina poslije“
1993. Europsko geofizi?ko društvo po?inje svake godine dodjeljivati medalju «Milutin Milankovi?» za najzna?ajnija znanstvena dostignu?a u geofizici
1997. otpo?eo rad na izlasku Milankovi?evih izabranih djela; izašlo sedam knjiga
1997. „Kanon osun?avanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ preveden i objavljen na srpskom jeziku
1998. „Kanon osun?avanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ ponovno objavljen na engleskom jeziku
2000. „Kanon osun?avanja Zemlje i njegova primena na problem ledenih doba“ preveden i objavljen na japanskom jeziku
2004. povodom 125. obljetnice Milankovi?evog ro?enja u Beogradu održan Me?unarodni znanstveni skup “Paleoklima i klimatski sistem planete Zemlje”, uz sudjelovanje najzna?ajnijih svjetskih klimatologa
2008. u Dalju, u znanstvenikovoj rodnoj ku?i, povodom 50-te obljetnice Milankovi?eve smrti, održan me?unarodni simpozij „Stvaralaštvo Milutina Milankovi?a“